Slika 1. Terminal Črnomerec

CILJ:

Cilj istraživanja je odrediti prometnu povezanost, dostupnost i značenje pojedinih naselja u mreži autobusnog prometa na području zapadnog dijela zagrebačke aglomeracije. To ćemo postići analizom autobusnog prometa terminala Črnomerec kroz proučavanje pokrivenosti područja i osobina prometnih tokova (broj linija i učestalost vožnji, dnevni ritam...) Autobusni promet dobar je pokazatelj stvarnih tokova, a time i značenja pojedinih naselja budući da se vrlo lako prilagođava stvarnim potrebama (npr. uvođenje novih linija ili ukidanje postojećih tamo gdje više nisu potrebne). Autobusni promet ima ključnu ulogu u funkcioniranju pojedinih nodalnih regija, posebice onih u kojima je slabije razvijen željeznički promet.

METODE ISTRAŽIVANJA:

Istraživanje treba započeti analizom razvijenosti autobusne mreže terminala Črnomerec i to određivanjem gustoće i strukture mreže. Zatim treba odrediti da li je autobusni promet jedini oblik javnog prometa ili postoji konkurencija željeznice te odrediti na kojim pravcima. Na temelju voznih redova prijevoznika na istraživanom području treba kartografski prikazati mrežu autobusnog prometa i odrediti njezina svojstva. Treba odrediti ukupnu duljinu mreže autobusnih linija i prosječnu duljinu autobusnih linija. Radi određivanja važnosti terminala autobusnog prometa Črnomerec potrebno je analizirati broj polaznih linija s terminala. Odrediti broj vožnji na pojedinim linijama. Metodom anketiranja odrediti učestalosti i razloge putovanja, razloge za korištenje javnog gradskog prijevoza i zadovoljstvo korištenja javnog gradskog prijevoza. Grafičkim prikazima treba prikazati dobivene rezultate, te protumačiti uzroke stanja.

1. POKRIVENOST PODRUČJA

Područje terminala Črnomerec pokriva zapadni dio zagrebačke aglomeracije i sadrži 21 liniju. Duljina mreže autobusnog prometa s terminala Črnomerec je 175,1 km, a prosječna duljina trase linije je 8,755 km.

TABLICA 1. Brojevi linija i linije autobusnog prometa sa terminala Črnomerec

Izvor: Vozni red ZET-a

Autobusni promet sa terminala Črnomerec ima i konkurenciju u željezničkom prometu na liniji Zagreb - Zaprešić:

Zagreb( Zapadni kolodvor) – Kustošija – Vrapče – Gajnice – Podsused – Zaprešić

Slika 2. Prikaz pokrivenosti područja

2. ANALIZA OSOBINA PROMETNIH TOKOVA

Broj vožnji radnim danom varira od 11 do 128 ovisno o potrebama korištenja javnog prometa i o gustoći naseljenosti prostora s kojim se povezuje. Najveći broj vožnji je prema Zaprešiću , dok najmanji  broj vožnji obuhvaća linija koja povezuje Črnomerec sa Poljanicom i Gornjom Bistrom.

Subotom je broj autobusnih linija znatno smanjen (od 5 do 80 vožnji), dok su odredišta najmanjeg i najvećeg broja vožnji ostala nepromijenjena.

U nedjelju je broj autobusnih linija reduciran tako da je najfrekventnija linija (Črnomerec – Gajnice) koja obuhvaća 55 vožnji, dok najmanje frekventna linija (Črnomerec-Poljanica-Gornja Bistra) koja obuhvaća samo 4 vožnje.

 TABLICA 2. Analiza dnevnih tokova autobusnog prometa sa terminala Črnomerec

Slika 3.a  Ulazni i izlazni peroni terminala Črnomerec

Slika 3.b Ulazni i izlazni peroni terminala Črnomerec

Analiza dnevnog ritma prometa pokazala je da se ističu dva dnevna maksimuma. Uočljiv je vrlo mali promet u noćnim satima ( od 00 – 04 h), zatim nagli porast do maksimuma između 06 i 08 h, zatim slijedi lagani pad i smirivanje ( 09 – 12 h). Nakon toga slijedi ponovni porast i drugi dnevni maksimum između 14 i 17 h, poslije kojeg slijedi polagani pad ritma do 22 h i na kraju nagli pad prema kasnim noćnim satima. Također smo primijetili da se dnevni ritmovi linija podudaraju bez obzira na njihovu frekventnost. Dnevni ritam za subotu i nedjelju prate isti obrazac ali sa mnogo manjim brojem vožnji ( što je vidljivo i u tablici 2). Analizu dnevnog ritma prometa grafički smo prikazali za tri karakteristične linije: najfrekventniju liniju (Črnomerec-Zaprešić), najmanje frekventnu liniju (Črnomerec-Poljanica –G.Bistra) i liniju sa srednjom frekvencijom vožnji (Črnomerec-Gajnice).

Slika 4. Dnevni ritam prometa linije Črnomerec – Zaprešić

Slika 5. Dnevni ritam prometa linije Črnomerec - Poljanica - G.Bistra

Slika 6. Dnevni ritam prometa linije Črnomerec-Gajnice

3. ANKETA

Anketom smo željeli utvrditi razloge, učestalost i zadovoljstvo putnika, korisnika javnog gradskog prijevoza s terminala Črnomerec.

Anketiralo se radnim danom u terminima 7-8, 13-14, 16-17 i 19-21 sati te subotom od 8-9, 10-11 i 16-17 sati.

Ukupno je anketirano 100 ispitanika. Anketa se sastoji od 4 pitanja.

1 . Koliko često putujete?

A)   više puta dnevno

B)   svaki dan

C)   dva – tri puta tjedno

D)   jednom tjedno

2. Koji su razlozi putovanja?

A)   obiteljski

B)   obrazovanje/posao

C)   kupovina

D)   kultura

E)    administrativno-pravni poslovi

3. Razlozi za korištenje javnog gradskog prijevoza?

A)   brzina i efikasnost javnog prijevoza

B)   cijena javnog prijevoza

C)   jedina mogućnost

D)   ostalo

4. Koliko ste zadovoljni javnim gradskim prijevozom?

A)   vrlo  sam zadovoljan/-na

B)   zadovoljan/-na sam

C)   uopće nisam zadovoljan/-na

4. ANALIZA ANKETE

1. pitanje ˝Koliko često putujete?˝

Najviše je odgovora ˝svaki dan˝ (32%) slijedi ˝dva-tri puta tjedno˝ (27%) zatim ˝više puta tjedno˝ (25%) i zatim ˝jednom tjedno˝ (16%).

Prema podacima (slika 3.) može se zaključiti da se građani najčešće koriste autobusnim prijevozom svaki dan.

Slika 7. Učestalost putovanja autobusnim prijevozom sa terminala Črnomerec u %

2.pitanje ˝Koji su razlozi putovanja?˝

Najviše je odgovora ˝obrazovanje/posao˝ (50%) slijedi ˝kultura˝ (19%) zatim ˝obiteljski razlozi˝ (17%) pa ˝kupovina˝ (14%), a nitko nije odgovorio da su razlozi putovanja ˝administrativno-pravni poslovi˝.

Prema podacima građani najčešće putuju zbog posla, obrazovanja i kulture, rjeđe zbog obiteljskih razloga i kulture, a uopće na putuju zbog administrativno-pravnih poslova. Može se zaključiti da su najčešći korisnici javnog prijevoza učenici i osobe u radnom odnosu.

Slika 8. Razlozi putovanja autobusnim prijevozom sa terminala Črnomerec u %

3. pitanje ˝Razlozi za korištenje javnog gradskog prijevoza?˝

Najviše ih je odgovorilo ˝jedina mogućnost˝ (56%) slijedi ˝brzina i efikasnost javnog prijevoza˝ (17%) zatim ˝ostalo˝ (15%) i najmanje ih je navelo kao razlog ˝cijena javnog prijevoza˝ (12%).

Prema podacima može se zaključiti da se većina građana koristi javnim gradskim prijevozom jer im je to jedina mogućnost prijevoza.

Slika 9. Razlozi korištenja autobusnog prijevoza sa terminala Črnomerec u %

4.pitanje ˝Koliko ste zadovoljni javnim gradskim prijevozom?˝

Slika 10. Zadovoljstvo putnika autobusnim prijevozom sa terminala Črnomerec u %

Prema podacima može se zaključiti da su korisnici javnog gradskog prijevoza Črnomerec većinom zadovoljni prijevozom, ali još uvijek ima dosta onih koji uopće nisu zadovoljni prijevozom prema čemu se može zaključiti da javni gradski prijevoz još mora napredovati. Najviše se putuje svaki dan, a to su najčešće učenici i zaposleni ljudi koji se voze javnim prijevozom kao jedinim mogućim prijevozom i zadovoljni su kvalitetom autobusnog prijevoza.

5. ZAKLJUČAK

Nakon što smo proveli istraživanje prometnog terminala Črnomerec ustanovili smo da je pokrivenost područja optimalna s obzirom na trenutačnu situaciju javnog gradskog prometa. Međutim, na temelju ankete zaključili smo da su potrebe za većim brojem linija i vožnji veće od postojećeg stanja.

Potrebe stanovništva za korištenjem javnog gradskog prijevoza su najčešće vezane uz obrazovanje i poslovne obveze, a zatim slijede redom, kulturne aktivnosti, obiteljski razlozi, kupovina.

Najveći broj ispitanika putuje svaki dan, zatim dva do tri puta tjedno, dok najmanji broj ispitanika putuje jednom tjedno.

Najviše ispitanika nam je reklo da su zadovoljni javnim gradskim prijevozom, dok je bitno manja brojka ispitanika koji su vrlo zadovoljni i nezadovoljni javnim gradskim prijevozom.

Većina ispitanika je rekla da je njihov razlog korištenja gradskog prijevoza uglavnom zbog toga što nemaju drugu opciju, zatim po broju odabranih odgovora slijede brzina i efikasnost prijevoza. Najmanje ima ispitanika koji su kao razlog naveli cijenu javnog prijevoza.

U razgovoru sa anketiranim putnicima kao najveći nedostatak autobusnog prijevoza naveli su nedovoljnu brzinu prijevoza osobito u vrijeme dnevnih prometnih maksimuma. Njihovo viđenje rješenja tog problema je u provedbi prometne regulacije (poštivanje ˝žute trake˝ - trake za autobusni prijevoz) i bolje uređenje prometnica.

LITERATURA:

Ilić, M. (2001):      System of Suburban Bus Service in Central Croatia,

Hrvatski geografski glasnik 63

Ilić, M. (1999):      Lokalni prometni sistemi Hrvatske, Zbornik radova 2.

hrvatskog geografskog kongresa

Ilić, M., Njegač, D. (1992.): Centri autobusnog prometa Hrvatskog zagorja. Acta Geographica Croatica, vol. 27, Geografski odjel PMF-a, Zagreb, str. 163-172.

Malić A. (1981.):   Centralne funkcije i prometne veze naselja Središnje Hrvatske, SGDH, Zagreb

Sić, M. (1987.):     Javni međumjesni autobusni promet u SR Hrvatskoj, Radovi GO 22, Zagreb

Zuanović, D:  Autobusni kolodvor Zagreb, Diplomski rad br 1428

Acta geographica croatica, vol. 27

Sić, M. (1984):      Razvoj mreže gradskog autobusnog prometa kao pokazatelj urbanizacije Zagreba, Radovi GO 19