( ZAGREB )

• Škola: OŠ Rapska, Zagreb
• Učenici: 6. i 8. razred (2006/07): Stella Kolarec, Marija Korač, Lucija Romić, Dorotea Oroši, Ivan i Fran Jurković, Zvonimir Mandić, Ivan Štimac- Rojtinić, Iva Zahija, Ivana Sekulić, Zrinka Boras, Petra Marinić,Tea Harasemljuk, Filip Majić
• Nastavnik – mentor: Dijana Kozarić, dipl.geograf
• Mentor: Prof.dr.sc. Borna Fuerst – Bjeliš, Geografski odsjek PMF, Zagreb

Naselje Sigečica u posljednje vrijeme prolazi kroz znatne promjene s obzirom na izgradnju novih stambenih i poslovnih objekata. S time se bitno povećava količina otpada.Postavili smo si pitanje kakvo je stanje ekološke svijesti u naselju, koji su problemi i postoji li dovoljan broj akcija.

Utvrditi razinu ekološke svijesti u naselju Sigečica ( Zagreb ) i istražiti urednost naselja

te stanje kontejnera za reciklažni otpad.

1. Spol ispitanika.    

2. Dob ispitanika. ­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­

3. Zanimanje ispitanika.

4. Broj članova u kućanstvu.

5. Smatrate li se ekološki osviještenom osobom?

6. Razvrstavate li kućni otpad?  Koji?

7. Smatrate li da ima dovoljno kontejnera  za reciklažni otpad u Vašem naselju, ako ne,

    koji nedostaju?

8. Sudjelujete li u akcijama zaštite okoliša?   Ako da, u kojima ste sudjelovali?

9. Kojim energetskim izvorom se grijete?

    Je li to Vaš izbor? Ako da,  zašto taj izvor ?

10. Koliko Vam je važan okoliš u naselju i što biste promijenili lokalno?

11. Kojim se prijevoznim sredstvom koristite najčešće ( dnevni prijevoz )?  

12. Jeste li ikad odlagali otpad u posebnim dvorištima, ako da, što ?

13.Koliko mjesečno provodite vremena u prirodi ?

14. Mislite li da je gradsko onečišćenje utjecalo na Vaše zdravlje?  

15. Biste li radije živjeli na selu, periferiji ili gradu?

                      REZULTATI ISTRAŽIVANJA - ANKETA

 REZULTATI ISTRAŽIVANJA

1. SPOL ISPITANIKA

2. DOB ISPITANIKA

3. ZANIMANJE ISPITANIKA

    (UDJEL  U %)

    1 OŠ

    2 SSS

    3 VŠS

    4 VSS

    5 OSTALO (DOMAĆICE I PENZIONERI)

4. BROJ ČLANOVA U KUĆANSTVU

5. SMATRATE LI SE EKOLOŠKI OSVIJEŠTENOM OSOBOM?

6. RAZVRSTAVATE LI KUĆNI OTPAD? AKO DA, KOJI?

   (UDJEL U %)

  1 PET

  2 PAPIR

  3 STAKLO

  4 BIO

  5 LIMENKE

  6 BATERIJE 

  7 OSTALO

  7. SMATRATE LI DA IMA DOVOLJNO KONTEJNERA ZA RECIKLAŽNI OTPAD

      U VAŠEM NASELJU?  

  8. SUDJELUJETE LI U AKCIJAMA ZAŠTITE OKOLIŠA?

  9. KOJIM ENERGETSKIM IZVOROM SE GRIJETE?

      ( UDJEL U % )

      1 DRVO

      2 STRUJA

      3 TOPLANA

      4 PLIN

      5 NAFTA

      6 NIŠTA

10. KOLIKO VAM JE VAŽAN OKOLIŠ U NASELJU?

11. KOJIM SE PRIJEVOZNIM SREDSTVOM KORISTITE NAJVIŠE ?

      (UDJEL U %)

 12. JESTE LI IKAD ODLAGALI OTPAD U POSEBNIM DVORIŠTIMA?

13. KOLIKO MJESEČNO PROVODITE VREMENA U PRIRODI?

       (UDJEL U %)

14. MISLITE LI DA JE GRADSKO ONEČIŠĆENJE VEĆ UTJECALO NA VAŠE

        ZDRAVLJE ?

 15. BISTE LI RADIJE ŽIVJELI NA SELU, PERIFERIJI ILI GRADU?

RASPRAVA I ZAKLJUČAK

                   Anketa je provedena u Zagrebu, u naselju Sigečica na skupini od 172 ispitanika. Rezultati ankete pokazuju da su žene općenito spremnije sudjelovati u takvim anketama. U skupini ispitanika zastupljene su sve dobne skupine, ali najbrojnija je zrela. . Najveći postotak ispitanika ima srednju stručnu spremu i prevladavaju obitelji između 4 i 6 članova. Bitnijih razlika u mišljenju (odgovorima) nije bilo što se tiče stručne spreme ispitanika, već su se pojavila neka odstupanja po pojedinim dobnim skupinama.

                   Približno 90 % ispitanika smatra se ekološki osviještenom osobom, no nešto ih je  manje kod mlade dobne skupine, a prema starijim dobnim skupinama postotak osviještenosti je viši. Prema spolu ispitanika nema razlika. Ispitanici osviještenost pokazuju kroz razvrstavanje kućnog otpada, gdje ga oko 79 % ga razvrstava; najvećim dijelom plastiku i papir, te staklo. U tome sudjeluje opet manje mlada dobna skupina, a više zrela i stara. Ispitanici najvećim dijelom nisu zadovoljni s brojem kontejnera, te naročito ističu nedostatak kontejnera za organski otpad i baterije, te smatraju da i postojećih nema dovoljno ili su lošije kvalitete.

                   U akcijama zaštite okoliša sudjeluje mali broj ispitanika, ali pri tome treba naglasiti da je i samih organiziranih akcija na tom području jako malo, na što su ispitanici i upozoravali. Navedeno je tek nekoliko akcija otkrivanja divljih deponija smeća i očuvanja zelenih površina i parkova od daljnje izgradnje stambenih i poslovnih objekata. Stoga su više sudjelovali u akcijama izvan svog naselja. U tome su općenito najviše zastupljene žene srednje dobi, dok se od mladih  do sada nitko nije uključio u takve akcije.

                   U naselju najveći broj stanovnika živi u stambenim zgradama te nemaju mogućnosti izbora izvora za grijanje. Pri tome prevladava grijanje preko toplane, a oni koji su mogli birati pretežno su odabrali grijanje na plin.

                   Anketiranim stanovnicima naselja Sigečica izuzetno je važan okoliš. Gotovo svi su naglašavali nedostatak zelenih površina, igrališta za djecu,klupa u parkovima i koševa za otpad. Bilo je  i prijedloga da se uvedu visoke novčane kazne za one koji uništavaju okoliš.

                   Najviše ispitanika na posao ili u školu odlazi  koristeći javni gradski prijevoz

( ZET ), zatim automobil. Jedan dio onih koji koriste automobil naglasio je kako u automobilu ima plin kao pogonsko sredstvo. U korištenju prijevoznih sredstava pokazale su se značajnije razlike s obzirom na dob i spol ispitanika. Zrela populacija više koristi automobil, a mlado i staro stanovništvo javni prijevoz (tramvaj), ili ide pješice. Unutar grupe zrelog stanovništva muška populacija pretežno koristi automobil, a ženska javni prijevoz ili ide pješice.

                   Ispitani stanovnici naselja Sigečica za sada rijetko odlažu otpad u posebnim dvorištima, a pretežno su to baterije, glomazni otpad, lijekovi, željezo i motorna ulja. U tome se ističe zrela skupina, odnosno muško stanovništvo.

                   Ispitanici borave u prirodi najčešće vikendom, a njih 27% smatra da premalo borave u prirodi. U prirodi najviše boravi stara dobna skupina, dok zrela naglašava kako nema dovoljno vremena. Preko polovine ispitanih smatra kako je onečišćenje već utjecalo na njihovo zdravlje; jednako u svim dobnim skupinama, te obje spolne skupine.

                   Mlada dobna skupina u velikom postotku želi i dalje živjeti u gradu, dok zrela populacija, a naročito stara u sve većem postotku preferira život na periferiji grada, ili na selu.

                   Anketa je pokazala da se stanovnici naselja Sigečica brinu o kvaliteti svog okoliša, ali da još uvijek nema  dovoljno akcija. Nadamo se da ćemo i mi ovom anketom potaknuti  barem neke korake, posebno kod naših vršnjaka, koji se, kako je pokazalo ovo istraživanje, nisu još dovoljno aktivno uključili u brigu o okolišu naše Sigečice.

LITERATURA

Fuerst, B. 1989. ''Ekološki konflikt čovjeka i vode'' Geografski horizont, god XXXVI,

1-4, str. 20-24.  Zagreb.

Justić, D. 1990. ''Otpaci za budućnost“  Ekološki glasnik, god.1, 5-6. Zagreb.

Kuduz, M. 1997. ''Otpad kao ekološki problem grada'' Geografski horizont, god. XL, 1, str. 47-58.  Zagreb.

Matas, M., Simončić,V., Šobot, S. 1989. ''Zaštita okoline danas za sutra'' ŠK Zagreb.