II. Klizišta i uzroci nastanka

Klizišta su najizrazitiji razaralački padinski procesi koje obilježava kretanje tla ili stijenskog materijala niz padinu po kliznoj plohi pod utjecajem gravitacije. Postoji više čimbenika koji uzrokuju pojavu klizišta. Prije svega to su glinoviti sedimenti u sastavu terena u kojima su oblikovane padine. U pravilu što je glinoviti sloj veći, postoje i veće mogućnosti za razvoj klizišta, posebno ako je propusni sloj na padini tanji. Drugi čimbenik je izmjena propusnih pjeskovitih i nepropusnih glinovitih slojeva na padini. Važan je čimbenik i porast količine vode i hidrostatskog tlaka u sedimentima. Naime, klizne plohe uvijek se vežu za glinovite vodonepropusne slojeve. Glina na sebe veže vodu pri čemu bubri i povećava svoj volumen 10 do 15 puta. To rezultira tlakovima koji destabiliziraju vodopropusne slojeve iznad glinovitih slojeva, koji tada počinju kliziti niz padinu.

Osim navedenih primarnih čimbenika, treba dodati i neke, na prvi pogled manje važne, koji međutim, bitno određuju karakteristike klizišta. To su prvenstveno promjene nagiba padina zbog antropogenih aktivnosti te uništavanje biljnog pokrivača (Sl.5.).

   Slika 5. Opasnost od samoizvala stabala

1. Određivanje tipa klizišta

Uvidom u literaturu (Bognar, 96.) doznajemo da se klizišta razlikuju prema ocrtu klizne plohe, reljefu i prirodi pokreta. Postoji pet tipova klizišta:

1. tepih ili slojna
2. rotacijska
3. stepeničasta
4. blok klizišta i
5. klizišta potoci

Da bismo doznali koji se tipovi klizišta javljaju na Grmoščici nastojali smo na terenu uočiti što više detalja koje bi nas uputili na zaključak o kojem tipu klizišta je riječ. Iz geološke karte saznali smo da geološka građa Grmoščice pogoduje razvoju klizišta. Uočili smo da su slojevi nagnuti u pravcu padine. Budući da ovaj prostor proučavamo oko šest mjeseci, vidjeli smo da se klizni pokreti vežu uz vlažnija razdoblja u godini. Kada tijelo klizišta, tj. materijal koji klizi naiđe na neku prepreku nastaju klizna ispupčenja (sl.6.) koja su na istraživanom prostoru veoma brojna.

    Slika 6. Klizno ispupčenje

Vrlo je česta i tzv. "pijana šuma". Naziv je potpuno opravdan. Korjenje drveća klizi zajedno sa zemljom što ima za posljedicu da se debla stabala naginju u smjeru kliženja (Sl.7.).

    Slika 7. Pijana šuma

Na temelju naših terenskih observacija došli smo do zaključka da klizišta na Grmoščici pripadaju tipu tepih ili slojnih klizišta (Sl.8.).

    Slika 8. Vrste padinskih procesa s obilježenim slojnim klizištem