Početna O čemu se radi ? Kako se uključiti ? Završeni projekti U izradi Ponuđeni projekti

Klizišta na Grmoščici

III. Utjecaj klizišta na život ljudi

Na žalost, klizišta ostavljaju velike posljedice na terenu. Te su posljedice još veće ako je prostor gusto naseljen kao u slučaju Grmoščice. Na prvi pogled vidljiva je velika materijalna šteta na stambenim objektima. Slike govore više od riječi (Sl.14., Sl.15., Sl.16.).

Slika 14. Šteta na objektu uzrokovana klizištem

Slika 15. Šteta na objektu uzrokovana klizištem

Slika 16. Šteta na objektu uzrokovana klizištem

Kuće koje su izgrađene na klizištu polako gube na stabilnosti. Osim što im pucaju zidovi, pucaju i sami temelji kuća. Uspjeli smo fotografirati unutrašnjost jedne od mnogih kuća, oštećene klizanjem zemljišta (Sl.17., Sl.18., Sl.19.).

Slika 17. Šteta na objektu uzrokovana klizištem

Slika 18. Šteta na objektu uzrokovana klizištem

Slika 19. Šteta na objektu uzrokovana klizištem

Svaka daljnja objašnjenja, su suvišna. Osim što pucaju kuće, klizište oštećuje ostalu infrastrukturu. Može se vidjeti oštećenje Roginine ulice (Sl.20.).

Slika 20. Oštećenje Roginine ulice

Potporni zid koji je izgrađen radi sprečavanja kliženja zemlje na Ilicu, popucao je na svim djelovima i opasno je nagnut na cestu. Zbog pomicanja potpornog zida sredinom svibnja 2002. puknuo je glavni vodovod na Ilici (Sl.21.).

Slika 21. Oštećenje potpornog zida na Ilici

Često dolazi do pucanja kanalizacijskih cijevi a vidljivo je da klizištima nisu odoljele ni javne stepenice (Sl.22.).

Slika 22. Pucanje javnih stepenica

Anketiranje lokalnog stanovništva

Uočivši štetu nastalu zbog aktivacije klizišta, zanimalo nas je što stanovnici Grmoščice misle o ovom problemu. Stoga smo proveli anketu. Ciljevi koji su nas vodili prilikom njezinog provođenja bili su:

§ opća informiranost stanovnika o klizištu

§ procjene materijalne štete

§ mišljenje o brizi lokalne zajednice i grada Zagreba

Anketirali smo 18 kućanstava.

Rezultati ankete

95% isitanika znalo je što je klizište (Sl.23.). Oko 66% ispitanika bilo je upoznato s činjenicom da je cijeli prostor Grmoščice izrazito pogodan za razvoj klizišta (Sl.24.). Prema mišljenju ispitanika, njih 66%, smatra da je glavni uzrok aktivacije klizišta glinokop (Sl.25.). Drugi razlog kojeg je navelo 22% ispitanika, bile su podzemne vode. Mali broj ispitanika (12%) misli kako je sastav tla Grmoščice glavni krivac (Sl.26).

Slika 23.

Slika 24.

Slika 25.

Slika 26.

Većina (61%) znala je kako je klizište na Grmoščici aktivno još od 50-ih godina dok oko 39% ispitanika nije znalo vremenski procijeniti koliko dugo traje problem kliženja zemljišta (Sl.27.).

Slika 27.

Samo mali broj ispitanika (39%) znao da je dio šume oko glinokopa, zaštićena park šuma. Ostaje alarmantan podatak kako 61% ispitanika nije s time upoznato (Sl.28.).

Slika 28.

Na pitanje - podržavate li iskopavanje gline od strane «Ciglana Zagreb», veći dio ispitanika (72%) odgovorio je NE. Pritom su naveli slijedeće razloge:

materijalna oštećenja objekata (70%)
uništavanje parka prirode (15%)
neodržavanje iskopa (15%)

Manji dio (28%) podržao je iskopavanje gline i to:

§ iz gospodarskih razloga, zbog zapošljavanja stanovništva (40%)

uz veću brigu o okolišu (60%), (Sl.29.).

Slika 29.

Kao što je već iz fotografija bilo jasno, veći broj ispitanika (66%) žalio se na pucanje zidova stambenih objekata, manji broj (22%) na propadanje ceste, dok je najmanjem broju ispitanika (12%) klizište uzrokovalo propadanje škarpe. Važno je naglasiti kako su vlasnici sva oštećenja sanirali o vlastitom trošku (Sl.30.).

Slika 30.

Znakovito je to što svi anketirani (100%) smatraju kako grad Zagreb ne posvećuje dovoljno pažnje ovom problemu (Sl.31.).

Slika 31.

Oko (28%) anketiranih nije znalo da je projekt sanacije izrađen još 2000 god. Kod nekih je taj podatak izazvao dodatno ogorčenje, valjda zbog gradske neučinkovitosti.

Mišljenje lokalnih vlasti

Kako smo odlučili saznati što više o ovom problemu, odlučili smo poslušati što kaže i druga strana. Stoga smo intervjuirali gospodina Kodrića, potpredsjednika gradske četvrti Črnomerec, na čijem se području nalazi Grmoščica. Gospodin Kodrić je potvrdio da je klizište aktivno od 50-ih godina i to zbog iskopa koje provode «Ciglane Zagreb». Zanimljivo je da su «Ciglane Zagreb» prekoračile opseg iskopa utvrđenog koncesijom, te nisu provele sanaciju iskopa iako su se na to obvezale. G. Kodrić je u par navrata istaknuo kako bi «Ciglane Zagreb» trebale snositi dio troškova sanacije. Na naš upit zašto to i ne učine, odgovor je bio poražavajući. «Ciglane Zagreb» opovrgavaju bilo kakvu vezu svog glinokopa s aktivacijom klizišta i stoga se ne smatraju odgovornima. Zanimljivo je i to da su zalihe gline gotovo eksploatirane. U najboljoj varijanti eksploatacija je moguća još nekoliko godina.

Projekt sanacije

G. Kodrić nas je upoznao i s projektom sanacije koji je izrađen od strane grada Zagreba još 2000 g. Grad Zagreb izdvojio je za sanaciju iz svog proračuna oko 30 mil. kuna. Projekt je trenutno na čekanju zbog usuglašavanja stavova lokalnog stanovništva i grada. Naime, građani zahtijevaju odštete i ne dozvoljavaju da se piloti (betonske cijevi koje se ukopavaju u zemljište i time sprečavaju daljnje kliženje) postavljaju u njihova dvorišta bez određene naknade, na što grad ne pristaje.

Zaključak

Iz svega navedenog može se zaključiti kako ovaj prostor posjeduje sve geološke predispozicije za razvoj klizišta ali i da su klizišta na Grmoščici najvjerojatnije aktivirana zbog antropogenih aktivnosti tj. iskopavanja gline bez sanacije terena.

Posljedica svega je velika materijalna šteta na stambenim objektima, koja može ugroziti i život ljudi.

U posljednje vrijeme mediji često pišu o Grmoščici. Vjerojatno zato što je ovo najveće gradsko klizište. Na slici 32 vidimo jedan isječak iz dnevnih novina. Mora se priznati da gradske vlasti vode brigu o klizištu i imaju gotov projekt sanacije te osigurana materijalna sredstva ali uvidjeli smo i kako nedostaje bolja uzajamna suradnja i razumijevanje između stanovnika Grmoščice, Grada Zagreba i "Ciglane Zagreb". Dok se problem ne riješi, pukotine na zidovima kuća biti će sve veće a prolaznici će potporni zid na Ilici zaobilaziti u širokom luku.

Slika 32. Članak iz Večernjeg lista

Literatura

Bahun, S., "Geološko kartiranje", Zagreb 1993. god.

Bognar, A. (1983.): Tipovi klizišta u Hrvatskoj. Zbornik jugoslavenskog simpozija "Privredne nepogode u Jugoslaviji". SGDJ, Ljubljana.

Bognar, A. (1992.): Inženjersko-geomorfološko kartiranje, stanje i mogućnosti. Acta Geographica Croatica, vol. 27, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb, str. 173-185.

Bognar, A. (1996.): Tipovi klizišta u Republici Hrvatskoj i Republici Bosni i Hercegovini - geomorfološki i geoekološki aspekti. Acta Geographica Croatica, vol. 31, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb, str. 27-39.

Lozić, S. (1996.): Nagibi padina kopnenog dijela Republike Hrvatske. Acta Geographica Croatica, vol. 31, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb, str. 41-50.

Geomorfologija in geoekologija: zbornik referatov, 5. znanstveno posvetovanje geomorfologov Jugoslavije, Krško, 18. do 23. junij 1990., Znanstvenoraziskovalni center SAZU, Ljubljana, str. 67-74.

Obrazac za upit Odgovori na pitanja S druge strane žice Geografija i geografi Popularna geografija