ŠKOLA:
II.
gimnazija, Križanićeva 4, Zagreb
UČENICI:
Ines Martinec, Sara Katanec, Iva Šaler,
Kristina Habek, Dunja Barišić
NASTAVNICI-MENTORI:
Željka Jakubec, prof. geologije i
geografije
MENTOR:
Sanja
Faivre dr.sc., Geografski odsjek PMF
UVOD:
Vjetar je horizontalno strujanje atmosferskog zraka koje
nastaje uslijed razlika u gustoći
zračnih masa. Zrak struji s mjesta
veće gustoće na mjesto manje gustoće
i traje dok se gustoće ne izjednače.
Vjetar je po svojoj prirodi
nepredvidiva pojava i njegova snaga
(brzina) je vrlo promjenjiva.
Usprkos tome, na određenim je
područjima na Zemlji energiju vjetra
ipak moguće koristiti za proizvodnju
električne energije. Naime, ona se
dobiva pretvaranjem kinetičke
energije vjetra u električnu
energiju u postrojenjima koja se
zovu vjetroelektrane (Udovičić,
1993.).
CILJ ISTRAŽIVANJA:
S obzirom da Hrvatska ima ogroman vjetropotencijal koji tek
odnedavno koristiti, tema ovog
projekta su vjetroelektrane u
Hrvatskoj. Prikupiti ćemo podatake o
vjetropotencijalu Hrvatske i
objasniti način korištenja energije
vjetra za proizvodnju električne
energije. Istražiti ćemo uvjete koji
utječu na lokaciju vjetroelektrana u
prostoru. Opisati ćemo
vjetroelektranu, njezine osnovne
dijelove, te prikazati način njezine
gradnje. Ispitati ćemo financijsku
isplativost njezine uporabe te
istražiti utjecaj vjetroelektrane
na okoliš.
METODE ISTRAŽIVANJA:
Izlaskom na teren prikupljeni su podaci o izgledu postojećih
vjetroelektrana, načinu postavljanja
i uvjetima gradnje. Podaci koji su
prikupljeni na terenu upotpunjeni su
podacima koje smo sakupili uz pomoć
literature i izvora. Uvelike su nam
pomogli i podaci objavljeni na
Stručnom skupu HGK u Šibeniku ove
godine. Prikupljeni podaci
analizirani su primjenom računala
ORIJENTACIJA HRVATSKE U KORIŠTENJU
OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE:
Vlada Republike Hrvatske 1999. g.
prihvatila je prijedlog Strategije
energetskog razvitka Republike
Hrvatske do 2010.godine. U
Strategiji se podržava korištenje
obnovljivih izvora energije.
Drugim riječima, u Hrvatskoj bi se do 2010. godine moglo
izgraditi oko 300 MW novih objekata
obnovljivih izvora energije.
Slika 1. Prognoza rasta opskrbe
električne energije iz obnovljivih
izvora energije u RH
(Panza i Šulac Domac, 2006.) Očekuje se da će
proizvodnja od 900 GWh u 2010.
godini predstavljati 4,5% u
strukturi ukupne potrošnje
električne energije u odnosu na udio
od 0,6% koji je Hrvatska imala u
2002. godini. Ako se to ostvari
Hrvatsku očekuje značajno povećanje
korištenja energije iz obnovljivih
izvora (www.vjesnik.hr).
Zbog očekivanog gospodarskog rasta i povećanja potrošnje
električne energije, a nedostatne
proizvodnje iz postojećih elektrana,
u Hrvatskoj će se morati ubrzo
graditi novi proizvodni kapaciteti.
Prije odluke o izgradnji postrojenja
i izboru energenta, u razmatranje
treba uzeti vlastite prirodne
resurse i ekološki prihvatljiva
rješenja. Jedno od njih zasigurno je
korištenje energije vjetra.
