POSTOJEĆE VJETROELEKTRANE U HRVATSKOJ :

Za projekte vjetroelektrana je do sada iskazano najviše interesa na područjima Zadarske, Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske, Dubrovačko-neretvanske županije, ali i nekih drugih županija, gdje se danas u različitim fazama pripreme nalazi više od 50 projekata.  Trenutno su na području Hrvatske izgrađene dvije vjetroelektrane:

PAG - BRDO RAVNE

Slika 16. VE Pag

Na paškom brdu Ravne pušten je u rad sustav od sedam vjetroelektrana koje je izgradila tvrtka "Adria Wind Power" kao prvi komercijalni projekt korištenja energije vjetra u proizvodnji električne energije. Radi se o sedam vjetroturbina ukupne snage 5,95 MW, pojedinačne snage 850 kW. Visina stupa svake turbine iznosi 49 metara, a promjer rotora 52 metra.

Za realizaciju ovog projekta trebalo je punih 7 godina. Sama gradnja trajala je svega 4 mjeseca, ali pripreme su bile jako duge. Sve je počelo 1998. godine postavljanjem mjernih instrumenata za praćenje brzine i smjerova vjetra na Ravnama.Tako se ustvrdilo da je Pag pogodno područje za izgradnju vjetroelektrana, i da će sustav davati optimalne rezultate. Pokazalo se da su središnje brzine vjetra dovoljne za komercijalnu izgradnju vjetroelektrana. Izmjeren je godišnji prosjek brzine vjetra između 6 i 6,5 m/s, a ispitivanja su potvrdila da na Pagu ima oko 1600 vjetrovitih sati godišnje. Dakle, suprotno uobičajenom laičkom mišljenju da se vjetroelektrane grade na predjelima orkanskih naleta bure. Tada su naprosto neiskoristive. Idealno je kada su na području koje ima umjeren ali stalan vjetar ( www.vecernji-list.hr, www.vjesnik.hr).

ŠIBENIK, TRTAR – KRTOLIN

Slika 17. VE Trtar – Krtolin u izgradnji

U   najvećem  hrvatskom  vjetroparku  na   lokaciji  Trtar-Krtolin  završeno  je  postavljanje  svih  14 vjetroturbina   ukupne snage   14 MW  i pojedinačne snage 800 kW. Svu proizvedenu struju u  idućih 15 godina otkupljivat će Hrvatska elektroprivreda. Investicija je isplativa jer su ispitivanja potvrdila da na Trtru ima oko 3000 vjetrovitih sati godišnje, dok se rentabilnost vjetroelektrana temelji na iskorištavanju vjetra od 2200 sati ( www.vecernji-list.hr, www.vjesnik.hr).

Tabela 1. Usporedba postojećih vjetroelektrana

VJETROELEKTRANE U RAZLIČITIM FAZAMA IZGRADNJE

Da se vjetroelektrane u Hrvatskoj doista počinju ozbiljnije razmatrati, dokazuje i projekt vjetroelektrane na Ćićariji koji se priprema nekoliko posljednjih godina. Pripremni radovi zakazani su za iduću, a sama gradnja za 2008. godinu. Projekt, koji realizira rovinjska Valalta, na obroncima Ćićarije, predviđa izgradnju 34 vjetrogeneratora ukupne snage do 80 MW.

Projekt vjetroelektrane Vrataruša iznad Senja, puno je dalje odmakao. U  tijeku je javni uvid u studiju utjecaja na okoliš, a gradnja vjetroelektrane s 22 vjetrogeneratora snage od 66 MW počet će iduće godine.

Projekt vjetroelektrane Ponikve–Ston u fazi je pripreme. Predviđa se da će početak gradnje započeti 2007.g. Projekt je u realizaciji tvrtke Enersys, koja namjerava izgraditi 17 vjetrogeneratora ukupne snage do 34 MW.

Prateći razvoj svjetske energetike Končar je krenuo u razvoj vlastite vjetroelektrane, te već proizvodi velik dio potrebnih dijelova. Nakon mjerenja vjetra na nekoliko lokacija izabrali su za najbolju,  lokaciju u zaleđu Splita. Riječ je o Pometenom brdu pokraj Konjskog, gdje su podigli prvi čelično rešetkasti stup za mjerenje vjetropotencijala ukupne visine 42m. U izradi je prototip prve domaće vjetroelektrane koji bi trebao biti gotov do kraja ove godine (www.eihp.hr). Predviđaju izgradnju 16 vjetrogeneratora ukupne snage 16 MW.

Tabela 2. Usporedba planiranih vjetroelektrana

Ostvare li se svi najavljeni projekti, Hrvatska će već 2010. godine raspolagati sa šest vjetroelektrana ukupne snage 171,65 MW, a kako ukupna instalirana snaga elektrana iznosi 3745 MW, radilo bi se o 4.5% instalirane snage iz vjetroelektrana.

POTENCIJALNE LOKACIJE VJETROELEKTRANA

Karta prikazuje potencijalne lokacije vjetroelektrana u Hrvatskoj. Na svim lokacijama srednja godišnja brzina vjetra iznosi ≥4 m/s na visini 25 m iznad tla.

Karta 2. Potencijalne lokacije vjetroelektrana u Hrvatskoj

Iz karte je vidljivo kako obalni prostor Hrvatske ima veliki vjetropotencijal. Najviše potencijalnih lokacija nalazi se u Dubrovačko – neretvanskoj županiji., zatim Splitsko – dalmatinskoj, Zadarskoj i Šibensko – kninskoj županiji. Zanimljiv je podatak kako se velik broj potencijalnih lokacija nalazi na hrvatskim otocima (npr. Pag, Krk, Cres, Brač, Hvar, Korčula) (HEP «Projekti vjertoelektrana u Hrvatskoj»). Naime, vlada je Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja zabranila između ostalog i gradnju vjetroelektrana na otocima i na obali 1 000 m od obalne crte! Sve je više glasova protiv takve zabrane, kako među energetičarima, tako i među aktivistima u zaštiti okoliša i predstavnicima lokalne samouprave u područjima gdje je planirana takva gradnja. Primjerice, Novalja je u prostornom planu predvidjela gradnju vjertoelektrane na predjelu Komorovac (www.vecernji-list.hr, www.vjesnik.hr).