Iskorištavanje energije vjetra u
Hrvatskoj
ŠTO JE VJETROELEKTRANA?
Vjetroelektanu
čini niz
blisko smještenih vjetrogeneratora,
najčešće istog tipa, izloženih istom
vjetru i priključenih posredstvom
zajedničkog rasklopnog uređaja na
električnu mrežu
(HEP «Projekti vjetroelektrana u
Hrvatskoj»).

Slika 3. Vjetroelektrana na Pagu
Vjetrogenerator
je
autonomna proizvodna jedinica
električne energije. Sastoji se od :
1)
vjetroturbine,
koja kinetičku energiju pretvara u
mehanički rad
2)
generatora
koji mehanički rad pretvara
električnu energiju.
Postoje dva temeljna pristupa u
konstrukciji vjetroturbina:
-
konstrukcija vjetroturbine s
horizontalnom osi rotora
-
konstrukcija vjetroturbine s
vertikalnom osi rotora (rijetko
su zastupljene).
Moderne vjetrogeneratore
karakterizira trolopatični rotor
vjetroturbine i stup cijevne
izvedbe.Oni su funkcionalno,
aerodinamički i tehnološki visoko
usavršeni.

Slika 4.Vjetrogenerator
Kod vjetrogeneratora s horizontalnom
osi rotora vjetroturbine, smještaj
lopatica obično je s privjetrinske
strane . Osnovni dijelovi
vjetroturbine su:
- rotor vjetroturbine
- strojarnica (gondola)
- stup
- temelj
Rotor vjetroturbine se sastoji od
glavčine na koju su pričvršćene
lopatice koje u pravilu imaju
uređaje za zakretanje oko vlastite
osi. Rotor vjetroturbine priključen
je na električni generator koji
mehaničku energiju vjetra pretvara u
električnu. Dvije su osnovne izvedbe
vjetrogeneratora:
-
s asinkronim generatorom i
prijenosnikom
-
sa sinkronim generatorom i direktnim
pogonom
Kod vjetrogeneratora s asinkorinim
generatorom mehanička se energija s
rotora vjetroturbine preko osovine i
sustava zupčanika (prijenosnika)
prenosi na rotor električnog
generatora. Ovaj tip
vjetrogeneratora koriste
vjetroelektrane na Pagu.

Slika 5.Asinkroni generator
1 - kran
2 - asinkroni generator
3 - sustav za hlađenje
4 - upravljački ormar
5 - prijenosnik
6 - glavno vratilo
7 - sustav sa blokiranje rotora
8 - lopatice
9 - glavčina
10 - oplata gondole(spinner)
11 - okretnica lopatice
12 - nosač gondole
13 - hidraulički agregat
14 - disk
15 - okretnica za zakretanje gondole
16 - kočnice
17 - toranj
18 - pogon zakretanja gondole
19 - spojka
Vjetrogenerator sa sinkronim
generatorom ima rotor vjetroturbine
preko glavčine direktno spojen na
rotor sinkronog generatora bez
posredstva osovine i prijenosnika.
Ovaj tip vjetrogeneratora koriste
vjetroelektrane pokraj Šibenika.

Sl.6. Sinkroni generator
1 - toranj
2 - sinkroni generator
3 - adapter
4 - glavčina
5 - prednji dio oplate(spiner)
6 - klizni koluti
7- lopatice
8 - oplata gondole(rotirajući dio
)
9 - anemometar
10 - priključna kutija generatora
11 - uzbuda generatora
12 - elektormotorni pogon za
zakretanje gondole(yaw)
13 - glavni nosač
14 - osovinski rukavac
Zadaća stupa vjetrogeneratora je da
se rotor vjetroturbine sa
strojarnicom uzdigne na optimalnu
visinu iznad tla. Stup je najčešće
koničnog oblika i izrađen od čelika.
Rijetko je čeličnorestkaste ili
betonske konstrukcije. Niz stup se
spuštaju kablovi kojima se
proizvedena električna energija
predaje u mrežu. Kroz stup se
osoblje za održavanje penje u
gondolu. Unutar stupa često se
nalaze vitalni dijelovi
vjetrogeneratora kao što su
frekvencijski pretvarač,
transformator i sl.

Slika 7. Unutrašnjost stupa
vjetrogeneratora
Temelj vjetrogeneratora nosi
cjelokupni vjetrogenerator i
osigurava njegovu stabilnost. Na
potencijalnim lokacijama za
podizanje vjetroelektrana u
Hrvatskoj geološka struktura podloge
uglavnom je prikladna za jeftinije
izvedbe temeljenja. To je zbog toga
što većinom prevladavaju karbonantne
stijene koje karakterizira visoka
specifična nosivost. Stabilnost kod
prevrtanja može se postići ugradnjom
čeličnih sidara.

Slika 8. Izrada temelja za
vjetrogenerator.
Uz sam vjetrogenerator u pravilu se
nalazi mala transformatorska stanica
u kojoj se niski izlazni napon
generatora pretvara u visok, i da bi
se energija mogla transportirati na
veće udaljenosti.
Navedeni su samo važniji dijelovi od
kojih se sastoji jedan
vjetrogenerator. Slaganje dijelova
zahtjevan je i osjetljiv posao.
Radi pojednostavljenja, postavljanje
vjetrogeneratora svedeno je na
četiri etape:
-
izrada temelja s temeljnim segmentom
stupa
-
motaža stupa (najčešće u nekoliko
dijelova)
-
motaža gondole
-
montaža rotora vjetroturbine
Na slikama montaže vjetrogeneratora
s Paga vidi se kako to okvirno
izgleda.

Slika 9. Kran podiže i postavlja
stup na već izrađeni temelj (sl.8.)
Stup se obično sastoji iz više
dijelova koji se slažu jedan na
drugi.

Slika 10. Slaganje stupa
Na postavljen stup stavlja se
gondola (strojarnica)


Slika 11 i 12. Postavljanje gondole
Kad je gondola postavljena na nju se
montira rotor vjetroturbine.

Slika 13. Montaža rotora
vjetroturbine
Iz ekonomskih razloga grade se
vjetrogeneratori sve veće snage što
znači sve većeg rotora i sve viših
stupova. Prednosti toga su
učinkovitija proizvodnja električne
energije i bolje iskorištavanje
energije vjetra (izgradnom visokih
stupova izbjegava se utjecaj
hrapavosti tla ili prepreka).
Osnovni nedostatak povećanja snage
su troškovi izrade dijelova,
transporta i montaže zbog gigantskih
kranova i narušavanje estetskog
izgleda okoliša
(Car i Mađerčić, 2006.).

Slika 14. Prikaz razvojnog puta vjetrogeneratora

