| |
Stanje okoliša i ekološka svijest u Mariji Bistrici
|
 Škola:
Škola primijenjene umjetnosti i dizajna,
Zagreb, Trg maršala Tita 11
Učenica:
Bernarda Cesar, 3b
Nastavnik-mentor:
Mirjana Škarica - Ivanović, prof.
Mentor:
Doc. dr. Borna Fürst - Bjeliš, Geografski odsjek PMF
UVOD
Poznato je da čovjek sada
na prijelomu tisućljeća sve više počinje razmišljati o svom odnosu i
postupcima prema prirodi. Svakodnevno smo svjedoci katastrofa koje se
događaju kao posljedice neprimjerenog i nekontroliranog djelovanja.
Stoga je potrebno snimiti stanje ekološke svijesti čovjeka te utjecati
na svakog pojedinca koji je važan za vraćanje pravilnog odnosa prema
prirodi i zdravijeg i odgovornijeg načina života na našoj planeti Zemlji,
Ovaj je mini - projekt napisan i kao prijedlog i pomoć eko - mladeži
da ga i sama provede.
*Važne napomene za izbor teme
Ovaj je mini - projekt namjenjen istraživanju na području mjesta ili
gradskog naselja. Predlaže se područje s oko dvije do tri tisuće stanovnika.
Može se služiti planom naselja ili mjesta, hidrološkim, geološkim, vegetacijskim
kao i ostalim izvorima podataka koji imaju važnosti. Vrijeme provođenja
projekta može biti u bilo kojem godišnjem dobu.
Cilj istraživanja
Cilj istraživanja je utvrđivanje stanja, te promjena loših stavova i
ekološke svijesti mještana. Cilj je također utvrditi potrošnju vode
u domaćinstvima, stanje i eventualan stupanj onečišćenja voda, te snimiti
stanje šuma.
Metode istraživanja
Osnovna metoda istraživanja je anketa kojom se želi utvrditi stanje
ekološke svijesti u sadašnjem trenutku i prije tridesetak godina. Anketa
sadrži 15 pitanja s nekoliko ponuđenih odgovora. Anketom je obuhvaćeno
stanovništvo svih triju dobnih skupina na tri istraživačka područja:
Laz Bistrički, Marija Bistrica i Globočec.
|
|
ANKETA EKO-PROGRAMA
1. Smatrate li se ljubiteljem prirode?
2. Kako ocjenjujete vlastitu ekološku osviještenost?
3. Ponašate li se ekološki odgovorno?
4. Činite li nešto za dobrobit okoliša u svojemu mjestu?
5. Pokrećete li akcije zaštite okoliša u svojemu mjestu ili sudjelujete
u njima?
6. Odlažete li otpad u potok, šumu ili u neposrednoj blizini kuće?
7. Smatrate li da je vaša potrošnja vode veća, manja ili jednaka standardnoj?
8. Teče li voda nepotrebno iz slavine dok se brijete ili perete zube?
9. Koristite li platnenu ili eko vrećicu za nošenje namirnica iz trgovine
ili kupujete novu?
10. Koristite li reciklirane proizvode ?
11. Izdvajate li otpad?
12. Odlažete li otpad na mjestu i u vrijeme organiziranog odvoza?
13. Koju vrstu prijevoza koristite (osobni automobil, motor, bicikl, pješice)?
14. Biste li se željeli ekološki educirati?
|
 |
|
|
Provodeći anketu ekološkog
programa o stanju ekološke svijesti u mojem mjestu saznala sam zanimljive
podatke o tome kako ljudi brinu o svome mjestu i gdje se nalaze na dugoj
listi onih koji prema svojem prirodnom okruženju imaju visok stupanj brižnost, ali i vlastitog djelotvornog doprinosa. Postoje razlike između
dobnih skupina i između samih istraživačkih područja. Upravo sam tu razliku željela prikazati kako bi se uočila promjenjiva ekološka svijest.
LAZ BISTRIČKI. To je područje koje obuhvaća 1 km2 s oko 2000 stanovnika.
To je bregovit kraj s mnoštvom mogućnosti za gospodarski razvoj; napredak
seoskih gospodarstava, zimski i ljetni turizam (mnogo snijega tijekom
zime), planinarstvo.
MARIJA BISTRICA. Ova cjelina zauzima površinu od 1 km2 s oko 2500 stanovnika.
Smješteno je na nadmorskoj visini od 170-200 m, okruženo zelenim brežuljcima,
na kojima se prostire i Laz.
GLOBOČEC. Područje koje se nastavlja na lanac bregova. Obuhvaća površinu
od oko 2 km2, s oko 1000 stanovnika. To je područje oranica i plastenika
cvijeća i povrća.
|
|
|
1. AKCIJE
I BRIGA ZA DOBROBIT OKOLIŠA
|
 |
Iako
ukupno tek jedna trećina stanovništva ovog područja sudjeluje u akcijama
zaštite i brine o dobrobiti okoliša, razlike među područjima su izrazite.
|
 |
| Marija
Bistrica se izdvaja kao daleko najaktivnije i ekološki najsvjesnije područje.
Prema rezultatima ankete, 60% njezina stanovništva sudjeluje u akcijama
zaštite okoliša, a 83,3% brine o dobrobiti. |
|
|
|
|
|
2. ZBRINJAVANJE
OTPADA
|
 |
Nedovoljna
opremljenost odgovarajućim kontejnerima pokazala se i u provedenoj anketi
kroz vrlo mali udjel stanovništva koje odvaja otpad. U Lazu Bistričkom
tek 10% stanovništva |
 |
| Međutim,
nasuprot tome, najveći dio stanovništva sudjeluje u organiziranom odvozu
otpada. i ovdje se izdvaja Marija Bistrica, gdje u tome sudjeluje cjelokupno
stanovništvo (100%) |
|
|
|
|
|
3. POTROŠNJA
VODE
|
 |
Anketa
je pokazala velike razlike u korištenju vode između pojedinih područja.
Sveukupno, najveća je potrošnja vode u kupaonici, a najmanja u kuhinji.
Međutim, ovdje se ponovno izdvaja Marija Bistrica u odnosu na Laz Bistrički
i Globočec. Naime, u Mariji Bistrici više od 93% ukupne potrošnje vode
odnosi se na kupaonicu, a vrlo mali udjel na kuhinju i dvorište. Naprotiv,
u Lazu Bistričkom i u Globočecu ti su omjeri sasvim drugačiji. Potrošnja
vode u kupaonici je upola manja (40-50%), dok je ovdje udjel potrošnje
u dvorištu gotovo isti (skoro 40%). |
|
|
| U
ovome se izravno ogledaju razlike u načinu života. Marija Bistrica je
razmjerno urbanizirano naselje, dok su Laz Bistrički i Globočec tipična
ruralna i agrarna naselja. Razlike u potrošnji vode još su naglašenije
po dobnim skupinama. Potrošnja vode u kupaonici najveća je u I. dobnoj
skupini, a u kuhinji i dvorištu u II. i III., osim u Mariji Bistrici,
gdje je to podjednako. |
|
|
4. PRIJEVOZ
|
| Kao
najčešća vrsta prijevoza stanovništva pokazao se osobni automobil, a odmah
iza njega dosta veliki udjel stanovništva se izjasnio da ide pješice.
Najveći postotak korištenja automobila je u Mariji Bistrici što je sasvim
u skladu s ostalim dosadašnjim rezultatima, te ukazuje na urbanizirani
karakter Marije Bistrice. Korištenje različitih prijevoznih sredstava
po dobnim skupinama pokazuje da je korištenje automobila najčešće, jasno,
u II. i III. skupini , a najmanje u i. dobnoj skupini. |
|
|
|
|
|
Zaključak:
Rezultati istraživanja i
ankete provedene u tri istraživačka područja, pokazali su da se Marija
Bistrica ističe u odnosu na ostala dva područja (Laz Bistrički i Globočec)
po opremljenosti i osviještenosti stanovništva, te su ukazali na njezin
urbanizirani karakter i način života. Laz Bistrički i Globočec su tipična
seoska i poljoprivredna naselja, gdje je u mnogim slučajevima opremljenost
i infrastruktura manjkava, a educiranost i ekološka svijest stanovništva
niža. Stoga ovdje nažalost nalazimo ružne slike otpada u potocima, šumama
i iza kuća.
Ipak, potencijal ovog područja još je velik kroz zimski i ljetni seoski
turizam , planinarstvo, ekološku poljoprivredu i gospodarstvo, uz već
poznati hodočasnički turizam.
|
|
|
Temeljna literatura
Dubljević, B., 1993. "Voda
- dragocjeni dar prirode". Geografski horizont, god. XXXIX, 2, str.29-32.
Zagreb.
Fürst, B., 1989. "Ekološki
konflikt čovjeka i vode". Geografski horizont, god. XXXVI, 1-4, str.20-24.
Zagreb.
Justić, D., 1990. "Otpaci
za budućnost". Ekološki glasnik, god. I, 5-6, Zagreb.
Kuduz, M., 1997. "Otpad
kao ekološki problem grada". Geografski horizont, god. XL, 1, str.47-58.
Zagreb.
Matas, M., Simončić, V.,
Šobot, S., 1989."Zaštita okoline danas za sutra". Školska knjiga. Zagreb.
Pavić, R., 1990."Sukob ekologije
i ekonomije". Geografski horizont, god. XXXVII, 2, str.19-22. Zagreb.
Šiljković, Ž., 1996. "Uklanjanje
industrijskog otpada na javnim gradskim deponijima Središnje Hrvatske".
Zbornik radova I. Hrvatskog geografskog kongresa, str.408-423. Zagreb.
Žorž, P., 1979. "Sve o životnoj
sredini". BIGZ. Beograd.
|
|
