Odgovor:
Riječna mreža je skupni naziv za sve rijeke na nekom dijelu Zemljine površine.

Opširnije:

Koje rijeke se uzimaju u obzir?
S tim u vezi možemo reči da rijeke mogu biti i velike i male (velerijeke, rijeke, riječice, potoci, potočići), te da veličinu rijeke različiti ljudi različito doživljavaju (primjerice možda je zagorcima Krapina rijeka, ali nekom koji živi uz Amazonu Krapina bi se mogla činiti potokom). Zato je u geografiji opravdano za riječnu mrežu koristiti i pojam mreža tekućica; tj. to su sve tekućice nekog područja. Ponekad se u obzir uzimaju samo stalne tekućice, ponekad i povremene, a ponekad sve doline, pa i najmanje bez obzira imaju li ili nemaju tekućicu (pa se govori i o dolinskoj mreži).

Koji je to dio Zemljine površine koji se promatra?
Nije određeno koje je to područje na kojem razmatramo mrežu tekućica; je li ono veliko ili malo, je li to neki kraj određenih obilježja (npr. krš), neka pokrajina, država ili čak kontinent ili primjerice obuhvat nekog zemljovida.
Ipak u geografskim ili hidrogeografskim istraživanjima uobičajeno je na tri načina razmatrati mrežu tekućica:
Prvo, mrežu tekućica možemo razmatrati na području koje je izdvojeno po nekom svom izrazitom prirodnom obilježju: reljefnom (primjerice mreža tekućica neke nizine, zavale, gorskog područja, krškog kraja), klimatskom (mreža tekućica nekog vlažnog tropskog kraja), prema propusnosti ili vrsti stijena (mreža tekućica na vapnencima, na dolomitima). Jasno je da će se tako određeni prostori odlikovati općenito različitim mrežama tekućica. Npr. gustoća tekućica bit će manja u suhim krajevima ili na propusnim stijenama kao što je vapnenac.
Drugo, mrežu tekućica možemo promatrati u nekom kraju, pokrajini ili regiji, pa utvrđivati razlike u mreži tekućica u pojedinim dijelovima tog kraja i nastojati shvatiti kakve su razlike i zašto te razlike postoje.
Treći slućaj je kada se za područje u kojem želimo promatrati mrežu tekućica odabere jedno poriječje, međutim u tom slučaju ispravno je reči da se promatra riječni sustav ili sustav tekućica (dakle može se reči da je sustav tekućica mreža tekućica jednog poriječja).

Što hidrogeografe zanima u mreži tekućica?
Hidrogeografi nastoje raspoznati određene tipove mreže tekućica (prema izgledu). Tako se razlikuju drvoliki tip (sličan drvu), pravokutni, dijagonalni, rešetkasti, radijalni, isprekidani i dr. tipovi. U nekom području moguće je da se nađe više tipova mreže, a to je uzrokovano različitim uvjetima otjecanja. Npr. pravokutni tip mreže, s brojnim laktastim skretanjima tekućica pod nekim sličnim kutem upućuje na mogućnost da su nazočne rasjedne pukotine (zapravo sustav pukotina) koje su u nekoj mjeri predodredile kuda će tekućice otjecati. Dobar primjer može biti da se iz izgleda mreže tekućica, iz pružanja tekućica može u nekim dijelovima Zemlje zaključiti do kuda su dopirali ledeni pokrovi za zadnjeg ledenog doba – danas se dijelovima tih nekadašnjih rubova ledenih pokrova protežu tekučice, jer su im doline primjerice određene izduženim brežuljcima nastalih nakupljanjem ledom izgrebanog stijenja.
Hidrogeografe mogu zanimati i neka obilježja mreže tekućica kao što su gustoća tekućica ili udio povremenih tekućica ili udio i raspodjela tekućica nekog reda veličine, nekog tipa. Ta se obilježja mogu razmatrati po pojedinim manjim dijelovima istraživanog područja, a pritom je važno pokušati naći razlike, izraziti ih ako je moguće matematički ili opisno i što je najvažnije pokušati odgovoriti zašto postoje te razlike. Jednostavan primjer je već spomenuta gustoća tekućica. Najčešće se izražava u ukupnoj duljini tekućica po jedinici površine, uobičajeno ukupno kilometara tekućica po četvrnom kilometru. Ako se radi o nekom manjem području u kojem nema klimatskih razlika gustoća će vjerojatno biti ponajprije odraz sastava stijena. No veći broj tekućica, posebno izvorišnih krakova, može upućivati i na mogućnost polaganog izdizanja tog dijela područja.
Zaključno, oblik i neka druga obilježja riječne mreže u cjelini i u pojedinim njenim dijelovima odražavaju uvjete otjecanja, danas i/ili u geološkoj prošlosti i iz njih se često mogu isčitati veze između (tekuće) vode i ostalih stastavnica prirodne osnove (klime, reljefa, tektonike, vrste stijena i tla...).

Dr. sc. Danijel Orešić