Dolores,

Pitanje je moguće shvatiti na dva načina, ali budući da je postavljeno geografima, odgovor nekako "visi u zraku" :)

Vrijeme se među ljudima određuje na različite načine. Kada pitamo ljude kakvo je vrijeme, čut ćemo odgovore poput lijepo je, pospano ili ružno je. Takvi odgovori obojeni su emotivno, a osim toga ne mogu biti objektivni. Nekom seljaku kiša donosi radost, dok nekom izletniku žalost. No, odgovori mogu biti i drugačiji, pa se kaže da je vrijeme oblačno, vedro, vjetrovito, kišovito, maglovito i sl. Ljudi tako određuju vrijeme po prevladavajućem elementu vremena. No, nije uvijek jasno koji element prevladava, pa se u znanstvenom bilježenju vremena moraju uzeti u obzir (mjeriti) mnogi elementi (temperatura i vlaga zraka, vrsta i količina oborina, smjer i jačina vjetra, tlak zraka, insolacija, naoblaka, pojave poput munja i pijavica...). Svi ti elementi pobliže određuju stanje atmosfere, našeg plinovitog Zemljina omotača.

Možemo reći: Vrijeme je momentalno stanje atmosfere nad određenim mjestom. Stanje atmosfere jest skup njezinih fizičkih obilježja. Znanost koja se bavi proučavanjem vremena zove se meteorologija. Sinoptička meteorologija je dio meteorologije koji se bavi predviđanjem (prognoziranjem) vremena. Vrijeme treba razlikovati od klime. Životno iskustvo jednog čovjeka (ili jedne generacije) pokazuje da je klima manje ili više stabilna, bez obzira na dnevnu i godišnju periodičnost, odnosno često velike razlike iz godine u godinu. Tako je, da bi što preciznije definirao tijek procesa u atmosferi, čovjek došao do pojma klime kao "prosječnog stanja atmosfere nad određenim mjestom u određenom razdoblju uzimajući u obzir prosječna i ekstremna odstupanja" (V. Conrad, 1936.). No, u duljem razdoblju motrenja i klima je promjenljiva, pa je Međunarodna meteorološka organizacija (WMO) donijela zaključak (Warszawa, 1935.) da je za dobivanje reprezentativnih podataka potrebno razdoblje od 25 do 35 godina motrenja, a kao standardno razdoblje za utvrđivanje klimatskih normi uzeto je neprekidno razdoblje od 1901. do 1930. godine. Tako se usporedbom starijih, odnosno mlađih 30-godišnjih nizova s podacima označenog standardnog razdoblja mogu izvesti zaključci o eventualnoj promjeni klime u nekom dijelu svijeta. Znanost koja se bavi pručavanjem klime zove se klimatologija.

Dr. sc. Danijel Orešić, doc.